 Srednjobosanski
Kanton, Kanton Središnja Bosna obuhvaća geografsko jezgro Bosne
i Hercegovine.
Ovaj Kanton svojom zapadnom polovinom alimentira jugoistočne
dijelove makro regiona Bosanska Krajina, a istočnom polovinom
koindicira sa krajnjim sjeverozapadnom područjima
sarajevsko-zeničke makro ekonomske regije.Karakteristika SBK su
izrazito planisko-brdsko područje (300-1922 m).
 Najveće
rijeke su Vrbas i Lašva. Geografska centralnost i dolinski
zadori Vrbasa i Lašve ističu ovo područje na značajnu
tranzitnost u svim smijerovima (sjever-jugoistok-zapad) i
nivoima (Federacija BiH, Balkan, i dalje Zapadna Europa, Mala
Azija i Bliski Istok).
Klimatske karakteristike su planinsko kontinentalna klima sa
mikro-lokalitetnim varijetetima vezanim za rječne doline i
nadmorsku visinu.
Dijagonalno-tranzitna pozicija obilježena je pravcima
sjeverozapad-jugoistok (Bihać-Travnik-Sarajevo-Goražde) i
sjeveroistok-jugozapad
(Tuzla-Zenica-Travnik-Bugojno-Mostar-Ploče, odnosno Neum, te od
Bugojna za pravac Livno-Split).
Površina SBK je 3199km2. Konstituiraju ih područja općina
Bugojno, Busovača, Dobretići, Donji Vakuf, Fojnica, Gornji
Vakuf-Uskoplje, Jajce, Kiseljak, Kreševo, Novi Travnik, Travnik,
i Vitez.
Na području SBK 1991. godine živjelo je 338.979 stanovnika, a
1999. godine 270.000 stanovnika.
Srednjobosanski Kanton nalazi se u zoni osnovnog prioritetnog
razvojnog pravca. Na području SBK razvijena je prerađivačka
industrija (metalna, drvno-prerađivačka, tekstilan, sekundarne
sirovine, kožna obuća i grafika). Trgovina i poljoprivredna
proizvodnja su dominantne na području Kantona. Privredni resursi
koji se nalaze na ovom području veoma su značajni kako za Kanton
tako i za BiH.
Od energetiskih sirovina mogu se istaknuti: lignit na području
Vrbaske doline, mrki ugalj na području Lašvanske doline, zemni
plin na području Kiseljaka... više na stranici:http://www.sbk-ksb.gov.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=16&Itemid=31
|
